::: KULTURNO UMJETNIČKA DRUŠTVA :::

TRADICIONALNA ŽENSKA PAŠTROVSKA NOŠNJA

   U različitim oblastima crnogorskog primorja oduvijek se ogledala i različitost ženske narodne nošnje. Dok je muška nošnja bila veoma slična i po izradi i po formi ženska nošnja u Paštrovićima se veoma razlikovala od one koja se nosila u susjednom Spiču, Grblju, Kotoru, Risnu. Vremenom se ona mijenjala pod uticajima koji su dolazili sa strane kao i uslijed životnih prilika.O njenom izgledu i razvoju kroz vjekove najviše podataka ima u NOTAMA - spiskovima o nevjestinjskim prćijama, koje se čuvaju u porodičnim i drugim arhivima. Odjevni premeti su u ovoj oblasti do 15.v izrađivani od raznih domaćih tkanina sukna, lana, konoplje i žuke. Postepenim ulaskom industrijske robe ženska nošnja se mijenja jer se sve više izrađuje od uvoznih materijala te tako postaje i bogatija i raznovrsnija. Razvojem pomorstva i trgovine u 16.17. i 18. v. nošnja se izrađuje po uzoru na zapadnoevropsku – kreira se i nastaje u krojačkim salonima Budve, Kotora, Dubrovnika, Venecije, Pulje…
    Svoje ruho, prćiju nevjesta je donosila u skrinji – lok. BAUO. Svi djelovi prćije koja je osim odjevnih predmeta i nakita rijetko sadržala i djelove pokućstva, bili su procijenjeni i popisani u posebnim bračnim zabilješkama – notama. Najčešći i najmnogobrojniji odjevni predmeti u skrinjama bili su:

• FACULET –šal ili marama , najčešće bijeli a bilo ih je i u bojama
• KOMEŠ - košulja
• ŠOTANA – podsuknja
• KORET, KORETAC- kratki kaput
• RAŠA, KOTULA- suknja
• TRAVIJEŠA- kecelja
• KALCETE – čarape
• GONDOLETE- cipele

   Postojali su i drugi odjevni predmeti, ali su oni bili veoma rijetko obavezan dio nošnje jer su bili jako raskošani i skupocjeni ili su poticali iz nekog drugog udaljenog područja te ih ovom prilikom posebno i ne pominjemo.

GRADSKA MUZIKA

   Osnovana je 1906. godine. Prvi poslijeratni nastup 22.12.1953. godine sa kapelnikom Luiđijem Jurićem. 1955. Ljubo Urban kapelnik punih 33 godina. 1988. kapelnik i danas Pavel Aksamit. Dobitnik Oktobarske nagrade grada Budve i Ordena zasluga za narod. Gradska muzika broji 35 članova na isključivo amaterskoj osnovi. Repertoar čine različite melodije od modernih komada, fokstroka, diksilenda, polki i valcera do verdijevih i pučinijevih opera. Učesnik je svih turističkih manifestacija i prezentacija širom stare Jugoslavije.

KUD "KANJOŠ"

   Kulturno umjetničko društvo Kanjoš osnovano je u oktobru 1972. godine pod okriljem tadašnjeg Kulturnog centra Budva. Po osnivanju Kanjoš se za vrlo kratko vrijeme razvilo u veliko društvo sa prvim folklornim ansamblom koji je već u to vrijeme brojao preko pedeset članova, zatim drugim ansamblom koji je brojao preko četrdeset članova. Pored folklora vrlo uspješno su radile i pjevačke sekcije iz kojih su se izrodile muška vokalna klapa Kadmo i ženska vokalna grupa Harmonija koji su vrlo brzo počeli da ređaju uspjehe na festivalima i gostovanjima širom tadašnje velike Jugoslavije. Mora se istaći da je i dramski studio takođe vrlo uspješno počeo sa radom i vrlo brzo izašao na scenu budvanskog Zeta filma. Pored niza priznanja i diploma koje je Kanjoš pobrao kako u zemlji tako i na raznim festivalima po inostranstvu, stigle su i dvije Novembarske nagrade za uspješan rad od strane Opštine Budva kao najveće priznanje grada u to vrijeme. Uspjesi i kvalitetan rad u društvu sprovođen je sve do 1996. god. kada je društvo na kratko prekinulo rad u najvećem zamahu zbog požara koji nas je zadesio, gdje je Kanjoš ostao bez kompletnog fundusa nošnji koji je u to vrijeme bio na zavidnom nivou po originalnosti nošnji naroda bivše Jugoslavije. Entuzijazmom članova društvo Kanjoš ponovo počinje s radom i uz pomoć Opštine Budva, pojedinih privrednika grada i posebno IRD-a ponovo smo došli do sredstava i nabavilo nove nošnje sa kojima se do današnjeg dana koristimo, i na svim gostovanjima kako u zemlji tako i u inostranstvu ističemo ono najvrednije sa ovih prostora prezentirajući tako grad i državu odakle dolazimo. Kanjoš je u inostranstvu poslednjih godina boravio na festivalima folklora u Portugalu, Češkoj republici, Italiji, Slovačkoj, Njemačkoj itd. gdje smo itekako bili zapaženi zahvaljujući temperamentnim igrama i pjesmi koju smo prezentovali na istim. Kanjoš danas ima preko stotinak članova u tri različite kategorije i zavisno od finansijskih mogućnosti se odazivamo na pozive na festivale po našoj zemlji. U poslednje vrijeme Kanjoš je usresredio svoje djelovanje na propagiranju turizma naše Budve tako da po pozivu turističkih radnika i Turističke organizacije Opštine Budva kvalitetno daje svoj doprinos propagandi turizma na sajmovima i berzama turizma.

ŽENSKA VOKALNA GRUPA "HARMONIJA"

   Ženska vokalna grupa "Harmonija" osnovana je 1983. godine kao vokalna grupa KUD "KANJOŠ"iz Budve, u čijem sastavu je radila sve do 1989. godine, kada se osamostalila i dobila ime "Harmonija". Oživljena legenda o mitskoj Harmoniji ženi feničanskog kralja Kadma, koji su, po toj legendi, osnovali Budvu, inspirisala je grupu da prihvati ovo ime.

 

UDRUŽENJE "FEŠTAĐUNI"

   Feštađuni iz Budve su Nevladino građansko udruženje, koje ima za cilj njegovanje tradicije maskenbalskih svečanosti i promociju primorskog duha, a sastavljeno je prvenstveno od građana Budve, koje povezuje zajednicka idela za pravom primorskom feštom.
   Kako je sve počelo? Grupa entzuzijasta, 2000. godine, došla je na ideju, inspirisana istorijom i tradicijom koju je Budva imala do prije 55 godina,da animira starograđane i podstakne ih da razmisljaju o svečanosti koja bi bila inicijalna kapisla za vraćanje davno izgubljene tradicije. Na inicijativu Marije Pjerotic i Srdana Zlopaše, i uz podršku Nikole Vukčevića, Jovanović Aleksandar, Ljerke Dragićević i Ljiljane Pjerotić organizovan je prvi maskenbal u Starom gradu, koji je okupio veliki broj što zainteresovanih gradana, to i posjetilaca iz drugih gradova. Manifestacija ''Proljetna noć pod maskama" održavala se uzastopno dvije godine, uz veliki napor svih članova, sada već registrovane, N.V.O. Feštađuni. Već nakon prve godine postojanja, postali smo punopravni član FECC-a (Udruženja evropskih karnevalskih gradova), a već do sada smo opravdali ovo clanstvo rezultatima svoga rada.
   Pored toga što smo osnivači "Proljećne noći pod maskama", organizovali smo brojne pučke svečanosti, potpomognuti od građana, u saradnji sa lokalnim udruženjima. Vrijedi pomenuti i sljedeće manifestacije: "Dani širuna", "Noe vještica", maskenbale u hotelu Plaža u Herceg Novom u okviru ''Praznika mimoze", dječije maskenbale i karnevale. Ovo će biti četvrta godina da smo organizatori maskenbala na sjeveru Crne Gore, u okviru manifestacije "Vrela zima u brdima". Najznačajniju saradnju smo uspostavili sa organizaltorima Riječkog karnevala u Hrvatskoj, čiji smo posjetioci vec tri godine. Isto tako, sarađujemo i sa Slovenačkim gradom Mozirjem, čiji je kameval znatno manjeg Obima od riječkog, ali gdje smo uvijek dobro primljeni. Prošle godine smo uspostavili kontakt sa makedonskim kamevalistima iz Strumice, gdje je predsjedništvo Feštaduna imalo ulogu počasnog gosta. Ove godine će mo u punom sastavu gostovati i na njihovom kamevalu. Kamevalske grupe, iz ovih i drugih gradova, uzvraćaju nam posjete i svojim učešćem uveličavaju naš medunarodni majski karneval.
   Na 23. Konvenciji evropskih kamevalskih gradova, koja je održana u portugalskom gradu Ovar, napravili smo dobre kontakte koji su rezultirali time šta smo u posjetu našem gradu imali predsjednika evropskih kamevalskih gradova Henrija F .M. van der Kroona kao i njegove saradnike. Bill smo učesnici na 24. Konvenciji evropskih kamevalskih gradova u Bugarskoj u Perniku,a ove godine nas očekuje 25. Konvencija na Malti.
   Ponešeni uspjehom manifestacije "Prolećena noć pod maskama", podržani stečenim iskustvom,i uz pomoć stručnog saradnika Zivka Peulia-Kvala, manifestaciju poslije dvije godine organizovanja pretvaramo u Međunarodni turistički budvanski karneval.